rezervacija: +385 95 539 00 35

Otok Susak

Otok Susak

Susak je mali otok u Kvarnerskom zaljevu, zapadno od Lošinja. Za razliku od ostalih otoka u ovom dijelu Jadrana, njegova vapnenačka baza je pokrivena s nekoliko desetaka metara debelim slojem finog i izuzetno plodnog pijeska, koji pruža dobru zemlju za vinograde i trstike. Obala otoka je strma i dostupna samo u uvalama, ali to je rijetko stjenovita. Susak je jedino naselje na otoku, leži na širokom zaljevu, na istočnoj obali otoka. Njegov stari dio leži na rubu pješčane ravnice, dok je njegov novi dio leži uz luku. Tu je pješčana plaža. Redovita brodska linija povezuje Susak s Malim Lošinjom i Rijekom. Na otoku se nalazi pošta, dućan za opskrbu, te nekoliko restorana i kafića.

Otok Susak spada u pučinske otoke. Površina otoka je 3,75 km2, a najviša točka na otoku je na 98 m nadmorske visine. Otok je doista malen dužine svega 3 km i širine oko 1,5 km. Unatoč blizini Lošinja, otok je ostao izoliran za više od 1000 godina, što je vidljivo iz vrlo starom hrvatskom narječju kojim govore mještani, i po slikovitoj narodnoj nošnji. Crkva Sv. Nikola (Nikole) iz 1770 sadrži romanički drveni križ iz 12. stoljeća, poznat kao Veli Buoh. Otok Susak se prvi put spominje 844. godine u mletačkoj kronici Ivana Đakona kao 'Sansagus'. Na iznenađujućem velikom broju starih, prije svega nautičkih karata, pojavljuje se i otok Susak, kao važna zapadna točka arhipelaga na vanjskome plovnom putu od Istre prema srednjoj Dalmaciji.

Malo prije Kristova rođenja na otok su došli Rimljani. U tijeku dugoga razdoblja rimske vlasti od 177. godine prije Krista, pa do 476. godine, kad je propalo Zapadno rimsko carstvo, na Susku je rimsko naselje ladanjskog tipa tzv. 'ville rusticae', s obzirom na osobito pogodno tlo za uzgoj vinove loze, voća, povrća i mogućnost ribarenja. Tome u prilog, među ostalim, idu i nalazi i nalazi arhitektonske plastike: 'Rimski vijenac', danas postavljen na zidu župne crkve. Otok Susak je pripadao skupini manjih Apsirtida, otočja za koje su u starome vijeku vezivali krvavu tragediju Jazona, Medeje i Apsirta, kojeg su navodno kod Osora ubili i prema kojem je cijelo ovo područje otoka dobilo ime. U povijesti se Susak pojavljeje razmjerno kasno; Ivan Đakon u početku XI. stoljeća piše da su godine 844. kod Suska Saraceni pobili mletačko brodovlje.

Otok Susak je u vlasništvu Benediktinaca od XI. do XIII. stoljeća. Oko njihova utvrđenog samostana žive seljaci, koji obrađuju njihova polja. Potom otok dospjeva pod krunu ugarskog kralja, a zatim Mletačke republike. Pod vlašću Venezije ovi otoci su ostali sve do 1797. godine. Kasnije na vlast dolazi Napoleonova Ilirija, da bi odlukom Bečkoga kongresa 1815. godine bili pripojeni Austrijskoj monarhiji. Pod Austrijom je otok do kraja I. svjetskog rata, te tada 'Rapalskim ugovorom' pripada Italiji. U sastavu Kraljevine Italije otok je bio do 08.09.1943. Tada dospijeva pod vojnu okupaciju njemačkih trupa i pod njima ostaje do svršetka rata 1945. godine. Na temelju mirovnog ugovora iz Pariza (1947.) bio je pripojen Jugoslaviji. Unatoč ovim padatcima, koji su vrijedni (iako u ograničenoj mjeri i samo za neka razdoblja), o Susku, o njegovu postanku i njegovu naselju i o njegovu imenu znamo jako malo.

Izvaredan i nagli rast lošinjskog turizma potkraj XIX. stoljeća velikim je dijelom utjecao i na susačko gospodarstvo jer mu je proširio tržište za njegove proizvode (grožđe, vino i riba), a ni sam otok nije ostao potpuna na margini turističkog zanimanja kao neki drugi otoci arhipelaga. Veoma rano, pri samim počecima lošinjskog turizma, uočene su osobitosti otoka, a glavna atrakcija je bila pješčana plaža u uvali Bok. Jedini prostor izvan naselja u kojem su se odvijale aktivnosti potpuno neovisne o samom naselju. Uređenje uvale je počelo još početkom XX. st., a osobito popularna je postala kao klimatsko kupalište, te ju Sanatorij Dr. Hajosa iz Malog Lošinja preporuča svojim pacijentima i koristi kao plažu za ljekovite pješčane kupke. Danas na Susku postoje sobe i aparmani za iznamljivanje, ali nema hotela, a otok je više okrenut izletničkom i nautičkom turizmu.

Kontakt 'Luka Susak'

  • Tel.: +385 95 539 00 35
  • Tel.: +385 95 849 36 64
  • Tel.: +385 98 979 71 20
  • VHF:  17